Zlocesti su na drugoj strani

Intervju, Tihomir Kukolja, direktor projekta Renewing Our Minds / ROM, Novi list, subota 4. rujna 2010. godine. Intervju vodio Marinko Krmpotic

1. Mirotvorstvo, oprost, pomirba i poticanje plemenitog liderstva i nadalje će biti temelj našeg rada, ali uz Fužine i Hrvatsku svakako ćemo seminar pokušati širiti i na druge dijelove svijeta, oblikujući postojeće i nove ROM projekte na taj način da privuku organizirane skupine mladih lidera iz brojnih dijelova svijeta koji čeznu za novim naraštajem lidera, moralnih i izmirenih

2 .Pojam Renewing Our Minds (Obnova uma) dolazi iz Svetog pisma, iz misli Svetog Pavla i vezan je uz nužnost potrebe da se, želi li se slijediti Isusov nauk, nužno mora stvoriti drukčiji sustav vrijednosti od onog koji ima većina ljudi. ROM je proizvod našeg podneblja kao odgovor na podijeljenosti nastale na prostoru Jugoistočne Europe, ali je u radu obogaćen s brojnim suradnicima iz cijeloga svijeta.

3.  Prvi skup ROM-a održan je 1999. godine, a stalno mjesto održavanja trotjednih seminara je tzv. Fužinarska kuća u Fužinama. Krovna i utemeljiteljska organizacija ROM-a je Međunarodni centar za život sa sjedištem u Rijeci, a idejni tvorac ROM projekta je Stevo Dereta, utemeljitelj i sadašnji predsjednik MCZ-a.

Krajem prošlog mjeseca u Fužinskoj kući Hope Centra uspješno je završen već dvanaesti po redu trotjedni seminar Renewing Our Minds (Obnova uma), vrlo ugledan međunarodni projekt koji je u proteklih dvanaest godina stekao status institucije koja na području Jugoistočne Europe, ali i znatno šire, daje značajan doprinos ideji mirotvorstva, pomirbe, nenasilnog rješavanja sukoba i razvoja tzv. plemenitog liderstva. Već devet godina čelni čovjek ovog projekta je Tihomir Kukolja s kojim smo porazgovarali o prošlosti i budućnosti ROM-a:

 Kao zaseban i originalan projekt ROM je nastao krajem devedesetih godina prošlog stoljeća u okviru rada Međunarodnog centra za život iz Rijeke. Tijekom ratnih i poratnih godina taj se Centar bavio izbjeglicama i načinima na kojima im se moglo pomoći i tu su negdje začeci ideje ROM-a. Naime, suočeni s brojnim problemima tog poratnog razdoblja u Međunarodnom centru za život počeli su razmišljati o tome na koji način dati svoj doprinos prevladavanju tog stanja. Skupina mladih suradnika centra prepoznala je potrebu ulaganja u živote mladih ljudi. Točnije, odlučili su baviti se ponajprije onom vrstom mladih ljudi koja će u bliskoj budućnosti imati ulogu lidera, vođe na najrazličitijim područjima društvene, političke, privredne ili neke druge vrsta životnih djelatnosti. S njima je potrebno raditi, njih je potrebno podučavati jednom novom načinu razmišljanja u okviru kojeg će u prvom planu umjesto mržnje, neprijateljstva, sukoba, nacionalnih i inih podjela, i svega ono što je i dovelo do tragedije, biti dogovor, razgovor, razumijevanje i uvažavanje. Također željeli smo u polaznika potaknuti potrebu za temeljitom duhovnom i karakternom obnovom samoga sebe, kako bi iz njih stasali lideri od integriteta, spremni nesebično služiti svojoj zajednici i narodu. Kao najidealniji uzor za ovakvu promjenu svijesti i prihvaćanje ovakvog pogleda na svijet, izabran je život, djelo i ideje Isusa iz Nazareta.

Nije li to djelovalo demotivirajuće? Naime, već sam spomen Isusa vuče konotacije uz religiju, a upravo mržnje utemeljene na religijskim razlikama bile su vrlo česti povodi sukobima na ovom području?


Bili smo svijesni opasnosti takvih tumačenja, ali upornošću smo ih nadvladali. Naime, duhovna i filozofska platforma ROM-a ne temelji se na religiji, već na učenjima Isusa iz Nazareta. Mi prepoznajemo razliku između Isusovog nauka i stremljenja religija koje poglavito teže k svojatanju Boga, te manipulaciji Bogom u svrhu kontrole nad sljedbenicima. Dok religija poglavito dijeli ljude na naše i one druge, Isus iz Nazareta privlači i potiče ljepotom svog karaktera.

 U Isusu iz Nazareta prepoznajemo Boga kojeg mi nemamo pravo kontrolirati i učlanjivati u naše religijske klubove, već Boga koji je svojim utjelovljenjem u Kristu, svojom žrtvom i uskrsnućem obgrlio cijeli svijet u njegovoj različitosti. Isus nije utemeljitelj kršćanstva, već Božji govor svima – kršćanima, muslimanima, budistima, agnosticima, ateistima... On je iznad svih religijskih sustava svijeta i nije im podređen. Upravo stoga kad predsta vljamo Isusa mi obvezno kažemo Isus iz Nazareta, naglašavajući time njegovo početno, temeljno učenje koje je daleko jače od onoga u što se religija znala i zna pretvoriti. Sve to kroz trotjedni rad shvaćaju i prepoznaju polaznici ROM-a i nije prejako reći da se mahom zaljubljuju u Isusa iz Nazareta koji nije stjegonoša bile čije religijske baštine, već pripada svima. Također, iako u početku u to malo tko vjeruje, uskoro gotovo svi polaznici ROM-a prihvaćaju i Isusovu radikalnu poruku izraženu pozivom »Ljubite svoje neprijatelje« jer shvaćaju da je upravo to temeljni preduvjet učinkovite pomirbe, mirotvorstva i oprosta.«

Koliku je pažnju u ovih 12 godina privukao ROM?


Od 1999. godine ROM susrete pohodilo je više od 500 mladih lidera iz više od 40 zemalja. Programe ROM-a obogatilo je tijekom svih ovih godina 50 predavača i mentora iz svijeta i regije, a među njima je bio i niz svjetski uglednih intelektualaca, stručnjaka i mirotvoraca. ROM su pohađali polaznici iz svih zemalja Jugoistočne Europe, te zemalja poput Izraela, Cipra, Iraka, Ugande, Zimbabvea, Ruande, SAD-a, brojnih zapadnoeuropskih zemalja, Australije...

Brojke su vrijedne pažnje. No, kakvi su rezultati?

ROM je također poslužio kao poticaju u stvaranju niza vrijednih inicijativa i projekata s društvenim angažmanom u regiji i svijetu pa tako već nekoliko godina u Fužinama ljeti traje Economic Diplomacy Seminar (Seminar za razvoj ekonomske diplomacije), u SAD-u je pokrenut The Institute for Sustainable Peace, a u Keniji i Ugandi su naši polaznici osnovali sve ugledniji African Leadership Forum. To je samo dio opusa društveno korisnih inicijativa pokrenutih od strane polaznika ROM-a.

Također, kroz proteklih 12 godina veliki broj polaznika ROM-a pronašli su svoj osobni životni poziv tijekom sudjelovanja na ROM-u. Bez obzira o kojem je pozivu riječ njih sve povezuje želja da se služi bližnjemu. Bivše polaznike ROM-a danas ćete poglavito pronaći tamo gdje treba zaštititi manjine i unaprijediti njihov standard života; tamo gdje još uvijek treba prevladati etničke i vjerske podjele; tamo gdje treba zaštiti dostojanstvo čovjeka… kao promicatelje svjetonazora društvene pravednosti, oprosta, suradnje, razumijevanja... Nešto se u tim ljudima dogodilo što je promijenilo njihov život, i sada i oni nastoje promijeniti živote drugih i raditi na promjeni svijeta na bolje. Niz takvih mladih ljudi u Albaniji, Rumunjskoj, Bugarskoj, Kosovu, Makedoniji… već su i na značajnim političkim položajima, a jedan od najboljih domaćih primjera svakako je Vukovarac Srđan Antić koji je pohađajući ROM još davne 2000. godine doživio presudni poticaj koji ga je preobrazio u uglednog i značajnog sudionika u radu nevladinih organizacija u Hrvatskoj.«

Budući da je jedna od temeljnih ideja rada ROM-a pomirba, kakva su tu iskustva, pogotovo ona vezana uz područje bivše države čiji su se narodi zaratili?

Pomirba je riječ od koje još uvijek mnogi na našim prostorima zaziru. Izgleda da su zločesti uvijek na onoj drugoj strani, što nas od Hrvatske do Srbije, pa preko Bosne i Hercegovine, Kosova i Makedonije uvijek navodi na zaključak da se ispričati i pokajati treba netko drugi ali ne ja i moj narod. ROM potiče svoje polaznike da u traženju krivaca valja početi od propitivanja samoga sebe i naroda koje predstavljaju, te da pritom valja prepoznati ljudskost, stradanja i žrtve onih na drugoj strani. Tek sada poneki odvažni državnici i politički lideri u regiji nastupaju s isprikama za počinjena nedjela tijekom ratova u devedesetima. No tijekom susreta ROM-a to se događa svake godine. Mnogi polaznici ROM-a dolaze s izrazitim nacionalnim nabojem, ali s ROM-a odlaze izmireni, kao prijatelji, braća i sestre, oslobođeni predrasuda jednih prema drugima.